Apstrakt
Kroz različite istorijske periode, smenjivale su se nepisane norme, najčešće bazirane na institucionalnom ili vaninstitucionalnom uticaju koji je u tom razdoblju imao primat nad društvom (kraljevski dvor, crkva, parlament), društveno poželjnog ponašanja. Definišući šta je prihvatljivo, a šta devijantno, politika, religija i ekonomija, mogle su manipulisati ljudskim emocijama i potrebama, podstičući ih ili supresujući. Značajan broj filozofskih i psiholoških analiza i diskusija o gotskoj književnosti ukazao je da dela ovog pravca nisu puka i isprazna „zabava“, kako neki tumači većinu i filmskih i književnih dela horor ili erotske tematike nastoje da uprostie i predstave. U gotici se prožimaju elementi tadašnje stvarnosti, ali i mašte, a u opisima ovog stila fokus se stavlja na fikciju, nestvarno, pa i izopačeno. Kritikujući aristokratiju, zatvorenu u svojim zamkovima i sa tajnama koje je narod mogao samo naslućivati, gotska književnost je obilato opisivala slobodu od ropstva i nametnutih pravila, ulazeći unutar zidina i izmeštajući seksualne sklonosti, incest, ženske potlačenosti u priče na ivici stvarnosti i fikcije.

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 3.0 Unported License.
Sva prava zadržana (c) 2025 Milica S. Bošković, Mina S. Suknović, Nenad R. Putnik