Apstrakt
U radu se razmatraju supstancijalne promene u sociologiji koje su nastupile šezdesetih godina prošlog veka. Primenjujući metod kontekstualne analize, ove promene u identitetu sociologa situiramo u kontekst društvenih promena druge polovine XX veka, odnosno u kontekst svetske revolucije 1968. i kulturnih ratova. Stoga su Volerstinova svetsko-sistemska perspektiva i Hartmanova istorija kulturnih ratova poslužile kao teorijski fundament za razumevanje društveno-istorijskog konteksta u kojem se odigrala metamorfoza sociolo- ške nauke. Autor u radu iznosi tri komplementarne tvrdnje. Prva je da se šezdesetih godina prošlog veka sociologija, kao i ostatak naučne zajednice, našla zahvaćena burnim društvenim zbivanjima tog vremena. Sledeća tvrdnja je da je sociologija, za razliku od ostalih akademskih disciplina, usled ovih društvenih previranja i sâma prošla kroz dalekosežne transformativne procese. Naposletku, autor zastupa mišljenje da sukob dveju dijametralno suprotnih vizija sociologije, sukob onoga što je Fridriks nazvao „svešteničkim i proročkim modusom“, treba posmatrati kao obračun Nove levice i reakcionarnog dela Stare levice u okviru sociološke zajednice. Doprinos ovog rada ogleda se u identifikaciji, sistematizaciji i interpretaciji socioloških ratova.

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 3.0 Unported License.
Sva prava zadržana (c) 2023 Marko Bala